PELERINA

Kakve veze ima „pelerina“ sa hodočasničkim plaštem?

U Srednjem vijeku na području Europe hodočašća su bila izrazito raširena i dobro organizirana a hodočasnici, između ostaloga, prepoznatljivi i po odjeći koju su nosili; plašt, šešir, torba, štap… Ovdje se dotičemo tek hodočasničkoga plašta.

Hodočašća su često imala pokornički karakter koja su za cilj imala stvarno čovjekovo obraćenje i promjenu. Polazak na hodočašće bio je svečan. U Crkvi bi se hodočasniku, jednom ili više njih, na samom polasku u svečanoj liturgiji udjeljivao hodočasnički blagoslov i hodočasnička odjeća. Najveći pa time i najistaknutiji komad odjeće bio je hodočasnički plašt.

Svaki plašt bi imao svoj karakteristični simbol, koji bi se ušivao u njega u skladu sa mjestom u koje se hodočastilo. Za Svetu zemlju to bi bio križ, za Santiago Jakobova školjkica a za Rim medaljica Isusovog lika darovanog Veronici.¹ Plašt je imao dakle simbolično – praktičnu funkciju. Hodočasnik bi se dolazeći u strane krajeve jasno razlikovao od svih drugih putnika upravo po svome plaštu.

Druga uloga plašta je bila naravno ona isključivo praktična. Izrađen najčešće od vune ili lana, ovalnoga oblika, u pravilu sa kapuljačom, plašt bi sezao obično do koljena te bi kao takav štitio hodočasnika od kiše, vjetra i hladnoće. Noću bi mu pak služio kao pokrivač. Kaže se kako je on bio njegova kuća na otvorenom, koja ga je opet simbolički podsjećala na krhkost ovozemaljskoga doma, usmjeravajući njegovo srce prema nebeskoj domovini.

No povijest plašteva kao odjevnih predmeta svakako nije vezana samo za hodočasnički plašt i srednji vijek. Kao takvi u upotrebi su bili već i stoljećima ranije. Pa zašto onda baš naziv pelerina za današnji ženski odjevni predmet i kako je on povezan s hodočašćima?

Povjesničari smatraju da se ovaj naziv može pripisati utjecaju slike Hodočašće na Kiteru, francuskog slikara Antoinea Watteau (1717.). Na slici Watteau prikazuje hodočasnice sa kratkim plaštevima oko ramena, tada u Francuskoj već prisutnim odjevnim predmetom, koje u potrazi za ljubavlju, hodočaste na Afroditin otok Kiteru. ²

Smatra se tako da je francuska riječ koja označava hodočasnice, „pèlerines“ (lat. peregrinae) utjecala na to da se i sami odjevni predmeti, hodočasnički plaštevi koje hodočasnice na slici nose, počnu nazivati „pèlerines“, ili u jednini, „pèlerin“. Iako slika nije izravno povezana sa kršćanskim hodočašćem, u njoj je prisutan motiv hodočašća kao takav, nastao zasigurno barem neizravnim utjecajem prakse kršćanskih hodočašća. Watteau također hodočasnice prikazuje sa klasičnim „hodočasničkim“ simbolom plašta, iako tada istina već modno razvijenim, dok je sama etimologija riječi „hodočašće“ prisutna u nazivu slike, jasno srednjovjekovno kršćansko hodočasnička.

Naziv će kao i sam odjevni predmet biti dobro prihvaćen i u ostalim europskim zemljama i jezicima što će dovesti do toga da motiv hodočašća ostane sve do danas utkan u ovaj ženski odjevni predmet a sam naziv „pelerina“ nastavi živjeti kao tihi jezični svjedok europskoga kršćanskoga identiteta.

Ukoliko vas je članak potaknuo na kupnju pelerine, morat ćete se zaputiti do neke od obližnjih trgovina a ukoliko vas je pak lik pokorničkog srednjovjekovnog hodočasnika potaknuo da razmislite o hodočašću, naša hodočašća možete pogledati na našoj stranici.

Marko Delić