PovratakHodočašća su religijski fenomen. Posebno su bila prisutna u židovstvu. Evanđelja nas izvještavaju i o mnogim Isusovim hodočašćima u jeruzalemski Hram. Hodočašća su ujedno i stoljetna praksa Crkve, posebno aktualna u našem vremenu. Stoga im i Crkva posvećuje dužnu pažnju u svojim dokumentima. Ovim tekstom želimo napraviti lagani hod upravo kroz te „hodočasničke“ dokumente Crkve, zaustavljajući se tek na pojedinim odlomcima.
Polazimo od riječi banjolučkoga biskupa u miru mons. Franje Komarice, napisanih u predgovoru dokumenta „Hodočašće u životu Crkve“ BK BiH, izdanog 2011. godine:
„Tvoje hodočašće prema svetištu, svetom mjestu ili svetim osobama samo je simbol i poredba da si ti osobno na putovanju prema Gospodinu, svome Stvoritelju, svome Prijatelju i Spasitelju, prema Bogu koji te dobro poznaje i koji te neizmjerno voli.“
(Hodočašće u životu Crkve, predgovor)
Nastavljamo s „Pismom upraviteljima svetišta“ koje je izdala Kongregacija za kler 2011. godine:
„Bl. papa Ivan Pavao II. tvrdio je: ‘Kršćanska svetišta su uvijek i svugdje bila i željela biti – znakovi Boga i njegova ulaska u ljudsku povijest’ . Svetišta su, dakle, ‘znak živoga Krista među nama i u tom su znaku kršćani uvijek prepoznavali inicijativu ljubavi živoga Boga prema ljudima’ .“
(Pismo upraviteljima svetišta, uvod)
Nadalje, u „Direktoriju za liturgiju i pučku pobožnost“ koji je 2001. izdala Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata čitamo:
„Otkad je Isus u sebi ispunio otajstvo Hrama (usp. Iv 2, 22-23) i prešao s ovoga svijeta k Ocu (usp. Iv 13, 1), ostvarivši u svojoj osobi konačni izlazak, za njegove učenike više nema obveznog hodočašća: cijeli njihov život je putovanje prema nebeskom svetištu, a sama Crkva zna da je ‘hodočasnica na zemlji’. Ipak, Crkva, zbog suglasja između Kristova nauka i duhovnih vrijednosti hodočašća, ne samo da je smatrala ovaj oblik pobožnosti legitimnim već ga je kroz stoljeća i poticala.“
(Direktorij za liturgiju i pučku pobožnost, br. 281)
Posebno je lijep dokument „Svetište: memorija, prisutnost i proroštvo Boga živoga“, što ga je 1999. izdalo Papinsko vijeće za dušobrižništvo selilaca i putnika:
„Svetište, dakle, nije izgrađeno zato što Izrael želi zatočiti prisutnost Vječnoga, već upravo suprotno: jer živi Bog, koji je ušao u povijest, koji je hodio sa svojim narodom u oblaku danju i u ognju noću (usp. Izl 13, 21), želi dati znak svoje vjernosti i svoje uvijek aktualne prisutnosti među svojim narodom.“
(Svetište: memorija, prisutnost i proroštvo Boga živoga, br. 4)
U pastoralnoj noti Talijanske biskupske konferencije iz 1998. „Dođite, uziđimo na goru Gospodnju (Iz 2, 3) – Hodočašće na pragu trećeg milenija“, čitamo pak o potrebi razlikovanja hodočašća i vjerskog turizma:
„Prilikom samog hodočašća religijske se motivacije i perspektive često nadopunjuju drugim komponentama, kulturnim ili povezanim sa sferom slobodnog vremena. Ove komponente, uzete same za sebe, oblikuju određeni fenomen koji se obično naziva ‘religijskim turizmom’.
Iako vanjski oblici mogu približiti religijski turizam hodočašću, ove dvije stvarnosti proizlaze iz duboko različitih motivacija koje pak stvaraju, ili bi trebale stvarati, razlike u načinima na koje se provode. Dok je hodočašće inspirirano svjesnim motivacijama vjere, religijski turizam ima kulturne i rekreacijske motivacije te se odnosi na religiju samo u mjeri u kojoj uživa u prostorima i predmetima koji se na nju odnose.
Potrebna je određena osjetljivost kako bi se shvatile osobitosti svakog od ovih iskustava. Nažalost, može im se pristupiti na sažet i površan način, uz rizik ozbiljnog iskrivljavanja samog hodočašća. Takvu dvosmislenost u pristupu ponekad mogu poticati turističke agencije koje nisu dobro pripremljene za pristup religijskom fenomenu, kao i neiskusni crkveni djelatnici. To riskira nametanje sekulariziranog modela hodočašća, koji se pogrešno shvaća kao bilo koji oblik turističke aktivnosti. Ako nema jasnoće u ciljevima, metodama i alatima, dolazi do zbrke ili nepotrebnog umanjivanja bitne i nezamjenjive vjerske svrhe hodočašća.“
(Dođite, uziđimo na goru Gospodnju, br. 14)
U apostolskom pismu „Sanctuarium in Ecclesia“, koje je u obliku motuproprija 11. veljače 2017., na spomendan Gospe Lurdske, potpisao papa Franjo, čitamo sljedeće:
„Unatoč krizi vjere koja pogađa suvremeni svijet, ova se mjesta i dalje doživljavaju kao sveta mjesta prema kojima hodočasnici idu kako bi pronašli trenutak predaha, tišine i kontemplacije u često frenetičnom tempu naše svakodnevice. Skrivena želja budi u mnogima čežnju za Bogom; a svetišta mogu biti pravo utočište za ponovni dolazak k sebi i pronalazak snage potrebne za vlastito obraćenje. Konačno, u svetištu vjernici mogu primiti podršku za svoj redoviti put unutar župe i kršćanske zajednice.“
(Sanctuarium in Ecclesia, br. 3)
Kroz ovih nekoliko odlomaka vidljiva nam je skrb Crkve za hodočašća i nas hodočasnike. Imajmo na umu da su ovi dokumenti pisani upravo za nas, kako bi nam bili putokaz i otkrivali nam smisao i ljepotu hodočašća. Njihovo čitanje može nam biti korisna i lijepa priprema i za neko od naših konkretnih hodočašća. Poveznice na citirane dokumente možete pronaći u nastavku, a hodočašća putničke agencije Peregrinus možete pogledati na našoj stranici.
Marko Delić
Izvori:
Hodočašće u životu Crkve i Pismo upraviteljima svetišta:
http://www.bkbih.ba/upload/image/Aktualnosti/Izdanja_BKBiH/2011/Hodocasce.pdf
Direktorij za liturgiju i pučku pobožnost:
https://www.vatican.va/roman_curia/congregations/ccdds/documents/rc_con_ccdds_doc_20020513_vers-direttorio_en.html
Svetište – memorija, prisutnost i proroštvo Boga živoga:
https://www.vatican.va/roman_curia/pontifical_councils/migrants/documents/rc_pc_migrants_doc_19990525_shrine_en.html
Dođite, uziđimo na goru Gospodnju:
https://www.chiesacattolica.it/documenti-segreteria/venite-saliamo-sul-monte-del-signore-is-23il-pellegrinaggio-alle-soglie-terzo-millennionota-pastorale-della-commissione-ecclesiale-per-la-pastorale-del-tempo-libero-turismo-e-sport
Motuproprio Sanctuarium in Ecclesia:
https://www.vatican.va/content/francesco/en/motu_proprio/documents/papa-francesco-motu-proprio_20170211_sanctuarium-in-ecclesia.html
©Sva prava pridržana