PovratakPodno impresivnih Pirineja koji dijele Francusku i Španjolsku, uz obale rijeke Gave, smjestio se gradić Lurd – dom jednog od najpoznatijih marijanskih svetišta svijeta, podignutog uz špilju Massabielle. Upravo se na ovome mjestu, između 11. veljače i 16. srpnja 1858. godine, Blažena Djevica Marija osamnaest puta ukazala siromašnoj i jednostavnoj djevojčici Bernardici Soubirous.
Pri ovakvim izvanrednim nadnaravnim intervencijama, koje nose duboku poruku za cijelo čovječanstvo, važno je promotriti i društveno-povijesne okolnosti koje su im prethodile. U tom kontekstu ključno je izdvojiti pojavu prosvjetiteljstva, dramatične događaje Francuske revolucije, kao i kasnije proglašenje dogme o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije.
Pojava prosvjetiteljstva će, uzdižući dosege ljudskog razuma, odbacivati vjeru kao nešto suvišno i nepotrebno čovjeku, dok će samu Katoličku Crkvu promatrati kao neprijatelja napretka čovječanstva. Nadovezujući se na te ideje, Francuska revolucija (1789.) donijet će sa sobom strašan progon Crkve u Francuskoj, pri čemu su brojni samostani uništeni, mnogi redovnici, redovnice i svećenici poubijani, a vjernički narod ostao bez pastoralne skrbi.
U takvim, značajno promijenjenim društvenim okolnostima, Crkva će 1854. godine proglasiti dogmu o bezgrešnom začeću Blažene Djevice Marije; dogmu koja nas uči da je Marija u trenutku svog začeća bila izuzeta od ljage istočnoga grijeha, po unaprijed pripisanim zaslugama otkupiteljske žrtve svog Sina. Ljudskom razumu teško shvatljivo. Dogma koja iako ima svoju unutarnju logiku, za prihvaćanje traži i vjeru. Crkva će ju ovim činom ponovno staviti u prvi plan.
Četiri godine nakon njezina proglašenja, odgovarajući na Bernardičino pitanje o njezinom imenu (koje je potaknuo sam lurdski župnik), Blažena Djevica Marija će odgovoriti: „Ja sam bezgrešno začeće”. Budući da je Bernardica bila nepismena i neupućena u teološke rasprave tog vremena, župniku je ovaj odgovor bio ključna potvrda da je „Gospođa” koja se ukazuje Bernardici uistinu Blažena Djevica Marija. Službeno biskupijsko odobrenje ukazanja uslijedilo je četiri godine poslije, 1862. godine.
Druga znakovitost Lurda s obzirom na spomenuti društveno-povijesni kontekst jest pojava čudesnih ozdravljenja povezanih s kupanjem u lurdskoj vodi koja je potekla s mjesta ukazanja (Bernardica je, naime, rukama izdubila izvor slijedeći Gospine upute). U vremenu kada se rađao naizgled nepomirljiv sukob razuma i vjere, u Lurdu su se počela događati ozdravljenja na koja znanost ni danas nema odgovor. U prvoj godini ukazanja zabilježeno ih je već 7, a do danas su točno 72 ozdravljenja prošla najstrožu medicinsku i crkvenu provjeru te su službeno proglašena čudom.
Lurdsko svetište, s Gospinim pozivom na pokoru (prve Gospine riječi u Lurdu) i molitvu za obraćenje grešnika te pozivom da se ondje sagradi kapelica i da narod dolazi u procesijama, i danas svjedoči o blizini neba pripremljenog za čovjeka. Ono govori o stvarnostima koje čovjek ne može dokučiti samo razumom, ali su mu nadohvat ruke ukoliko im pristupi s vjerom. Upravo takvo iskustvo pruža ovo sveto mjesto koje svake godine pohodi više od 5 milijuna hodočasnika iz cijelog svijeta.
Marko Delić
Naše ostale tekstove o Lurdu možete pročitati ovdje: što posjetiti (II.); pobožnosti u svetištu (III.); Hrvati i Lurd (IV.).
Ako i sami razmišljate o hodočašću u Lurd, program našeg hodočašća možete pogledati ovdje.
Službenu stranicu Lurdskog svetišta možete posjetiti ovdje.
©Sva prava pridržana