PovratakSvetište Božjeg milosrđa u Krakowu neraskidivo je povezano sa životom svete Faustine Kowalske i njezinim mističnim doživljajima, putem kojih je od Isusa primila zadatak da podsjeti čovječanstvo na otajstvo Božjeg milosrđa. Svetište se nalazi u krakovskoj četvrti Łagiewniki, uz samostan časnih sestara Kongregacije Naše Gospe od Milosrđa, u kojem je sestra Faustina boravila za vrijeme svog novicijata od 1926. do 1928. godine te potom i posljednje dvije godine svog života, od 1936. do 1938.
Središnje mjesto svetišta je samostanska crkva u kojoj se na bočnom oltaru nalazi slika Milosrdnog Isusa, koju je kao zavjetni dar naslikao i sestrama 1943. godine darovao poljski slikar Adolf Hyła. Podno slike danas se nalazi i kovčeg s posmrtnim ostacima svete Faustine. Iako je prvotna slika Milosrdnog Isusa naslikana u Vilniusu u Litvi 1934. godine, gdje je sestra Faustina tada bila na službi, povijesne će okolnosti dovesti do toga da replika slike iz ove krakovske kapele postane znatno raširenija u svijetu.
Budući da je Litva nakon 1945. godine završila pod Sovjetskim Savezom i komunističkom vlašću, ondje je slika bila uklonjena te dugi niz godina skrivana na raznim mjestima (o čemu je snimljen i dokumentarni film). S druge strane, u Krakovskoj je nadbiskupiji već 1951. godine bio odobren potpuni oprost za vjernike koji na prvu nedjelju nakon Uskrsa pohode Łagiewniki, pa je sama slika bila izrazito štovana među vjernicima, uz brojna uslišanja i zavjetne darove.
Nakon što je 1959. godine iz Rima stigla zabrana štovanja Božjeg milosrđa u novim oblicima prenesenima po sestri Faustini, sve slike Milosrdnog Isusa – kojih je tada već bilo mnogo, ne samo u Poljskoj nego i u drugim dijelovima svijeta (pa tako i u Hrvatskoj) – bile su uklonjene. Kada su sestre u Łagiewnikiju upitale svog nadbiskupa, monsinjora Baziaka, što učiniti sa slikom, on im je odgovorio neka slika ostane u kapeli. Tako je ova samostanska crkva, sve do 1978. godine i ponovnog odobrenja štovanja Božjeg milosrđa u oblicima prenesenima po sestri Faustini, bila jedno od rijetkih mjesta u svijetu gdje je slika Milosrdnog Isusa ostala javno izložena i štovana.
Osim svete Faustine, druga važna osoba vezana za ovo svetište jest sveti Ivan Pavao II., papa i nekadašnji krakovski nadbiskup, koji je još kao mladić dolazio moliti pred ovu sliku i na grob sestre Faustine. Pred kraj svog života, u knjizi „Ustanite, hajdemo!”, napisati će: „Sjećam se kako sam za vrijeme rata, dok sam sam bio radnik u tvornici Solvay, što je bila u blizini samostana, više puta išao sam na grob sestre Faustine koja tada još nije bila proglašena blaženom. Kod nje je sve bilo izvanredno jer je bilo nepredvidivo. Kada se uzme u obzir da je ona bila tako skromna djevojka. Zar sam u to doba mogao i zamisliti kako ću je ja proglasiti blaženom i svetom?”.
Postavši krakovskim nadbiskupom, Karol Wojtyła najprije je 1965. godine pokrenuo informativni biskupijski postupak o životu svete Faustine. Nekoliko mjeseci prije nego što će u listopadu 1978. godine biti izabran za papu, iz Rima je stiglo službeno odobrenje štovanja Božjeg milosrđa. Tako će upravo on kao papa Ivan Pavao II. 1993. proglasiti sestru Faustinu blaženom, a 30. travnja 2000. i svetom, kao prvu sveticu trećeg tisućljeća. Ujedno je na taj dan ustanovio i svetkovinu Božjeg milosrđa, koja se slavi na prvu nedjelju poslije Uskrsa, prema Isusovim riječima upućenima svetoj Faustini.
Nedugo nakon toga, 17. kolovoza 2002. godine, za vrijeme svog posljednjeg posjeta domovini, blagoslovio je novoizgrađenu baziliku Božjeg milosrđa podignutu uz ovaj samostan te tom prigodom posvetio cijeli svijet Božjem milosrđu. Bazilika je posvećena kao međunarodno svetište Božjeg milosrđa koje godišnje pohodi oko dva milijuna hodočasnika.
Marko Delić
Što sve posjetiti pri ovom svetištu možete pročitati u našem tekstu objavljenom ovdje.
Ovo svetište pohodit ćemo i uz njega biti smješteni na našem hodočašću u Poljsku. Ako nam se želiš pridružiti, program našeg hodočašća možete pogledati ovdje.
Službene stranice svetišta možete posjetiti ovdje i ovdje.
©Sva prava pridržana